Manja slova Veća slova RSS

>

Intervju ministra Darka Radunovića za ND Vijesti: Nećemo poreze populistički smanjivati, ne kockamo se za auto-put

Intervju ministra Darka Radunovića za ND Vijesti: Nećemo poreze populistički smanjivati, ne kockamo se za auto-put
Datum objave: 21.11.2019 07:38 | Autor: Ministarstvo finansija

Ispis Štampaj stranicu


Vjerujem da će ukidanje kriznog poreza direktno uticati na povećanje neto plata,bar kod zaposlenih na čija primanja se odnosio, poručio je ministar finansija Darko Radunović.

On je ukazao da će ispuniti obećanje da iduće godine doðe do smanjenja stope oporezivanja dohotka većeg od prosjeka u državi sa 11 na devet odsto.

"Ova mjera je saglasna našem koncepcijskom opredjeljenju da se privreda rastereti u maksimalno mogucoj mjeri, da bi se povećao prostor za nova zapošljavanja i za uvećanje plata", rekao je Radunovićintervjuu "Vijestima".

Radunović je kazao da za sada neće biti uvoðenja neoporezivog dijela zarade i poručio da se porezi i doprinosi ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo "tipično populističko i ekonomski neodgovorno postupanje".

Ministar je naglasio da je sada fokus usmjeren ka povećanju bruto zarada, otvaranju radnih mjesta i minimizovanju neregistrovane zaposlenosti.

On je saglasan da su ukupne obaveze po zaradama zaposlenih nominalno visoke, "posebno ako se na to gleda kao na parametar van cjelovitog makroekonomskog konteksta".

"Upravo zbog ukupnosti ekonomskog sistema, odnosno zbog balansa budžetskih prihoda i obaveza, porezi i doprinosi se ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo tipicno populisticko i ekonomski neodgovorno postupanje... Imamo stalno nastojanje da se poveća konkurentost ekonomije i njen ukupni efekat, tako da se otvori prostor za povećanje zaposlenosti, čime se proširuje poreska baza. Samo takvim širenjem, uz suzbijanje sive ekonomije, stvara se prirodan ambijent za smanjenje obaveza o kojima govorimo... Ovo je, dakle, vrlo kompleksna i osjetljiva problematika koja zahtijeva pažljivo balansiranje, bez radikalnih poteza", odgovorio je Radunović.

Radunović je najavio da očekuje do kraja ove godine bude zaključen ISDA aranžman, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije kod kredita za auto-put, a da se uslovi za prvu zaštitnu hedžing transakciju defmišu u toku 2020. godine.

"Kao ozbiljna država,naravno, ne možemo se "kockati";. Zbog toga smo se, u dužem periodu bavili traženjem optimalnog modela koji ce, faktički, konvertovati dolarsko zaduženje u euro kao valutu koju domicilno koristimo", kazao je Radunović.

Istakao je da druga dionica auto-puta nece biti finansirana novim zaduženjem,već se razmatraju modeli poput koncesije i javno-privatnog partnerstva, ili njihovo kombinovanje,za nastavak posla.

ND Vijesti: Hoćete li uvesti neoporezivi dio zarade ili smanjiti dažbine na plate po kojima je Crna Gora lider u regionu?

Ministar Radunović: Slažem se sa ocjenom da su ukupne obaveze po zaradama zaposlenih nominalno visoke, posebno ako ih posmatramo kao autonoman i izolovan parametar, van cjelovitog makroekonomskog konteksta. Upravo zbog ukupnosti ekonomskog sistema, odnosno zbog balansa budžetskih prihoda i obaveza, porezi i doprinosi se ne mogu trivijalno smanjivati, jer bi to bilo tipicno populisticko i ekonomski neodgovorno postupanje.
Mi moramo stalno imati u vidu potrebu održivosti fiskalnog sistema i fondova na koje se odnose doprinosi na licna primanja. U istoj vizuri, naoko s druge strane, imamo stalno nastojanje da se poveća konkurentost naše ekonomije i njen ukupni efekat, tako da se otvori prostor za povecanje zaposlenosti, čime se proširuje poreska baza. Samo takvim širenjem, uz suzbijanje sive ekonomije, stvara se prirodan ambijent za smanjenje obaveza o kojima govorimo.

Ovo je, dakle, vrlo kompleksna i osjetljiva problematika koja zahtijeva pažljivo balansiranje,bez radikalnih poteza. Moje je ubjeðenje da je Vlada prilično uspješna u tom problemskom kompleksu, o čemu govori povećanje broja zaposlenih za cca 30 hiljada, od početka mandata do danas.

U Crnoj Gori smo imali iskustva sa neoporezivim dijelom zarade. Efekti nijesu bili proporcionalni, upravo zbog izolovanosti te mjere od drugih segmentata ekonomske politike. Uostalom, i u svijetu i kod nas su se promijenile stimulativne razvojne prakse. Sada je razvojni fokus usmjeren ka povećanju bruto zarada, otvaranju novih radnih mjesta i minimizovanju neregistrovane zaposlenosti. Istina je da odreðeni broj zemalja u našem okruženju još ekperimentiše sa modelom neoporezivog dijela dohotka,ali njihovukupni rezultat, kada se posmatra makroekonomska cjelina, ukljucujuci stopu nezaposlenosti, nijesu na nivou našeg rezultata.

ND Vijesti: MMF je upozorio da će Vlada, ako nastavi gradnju auto-puta kroz novo zaduženje, ugroziti fiskalnu održivost. Kako ce država da finansira drugi dio projekta?

Ministar Radunović: Treba imati u vidu da je dinamika operativnih radova na nezapocetim dionicama auto-puta zavisna od dvije grupe parametara. Prva se odnosi na integrisanje ovog projekta u evropsku mrežu auto-puteva, odnosno na dinamiku kojom će Republika Srbija realizovati svoj dio koridora 11 na koji se povezuje naš auto-put. Naime, nesumnjivo je da ce auto-put Bar Boljare imati puni strateški efekat telc kada se realizuje infrastrukturna integrisanost, iz čega proizilazi i potreba dinamickog usaglašavanja realizacije ovih projekata u Crnoj Gori i Srbiji.

Druga grupa parametara podrazumijeva sve naše interne predradnje za neposrednu investiciju. To prvenstveno znači preciziran je trase i troškova druge dionice Andrijevica Mateševo, a zatim definisanje modela njenog finansiranja. Naravno, vec sada je jasno da ce ova dionica koštati znatno manje od rute Mateševo Bioče, ali se kod ovako visokih investicija projekcije moraju raditi sa maksimalno mogućom preciznošcu jer i male površnosti rezultiraju nominalno velikim iznosima greške.

Ono što već sada znamo je da druga dionica neće biti finansirana novim kreditnim zaduženjem. Naime, utvrdili smo dinamiku smanjenja aktuelnog javnog duga Crne Gore i odlučni smo da je realizujemo i da javni dug svedemo na znatno niži nivo.

Zato intenzivno razmatramo modele poput koncesije i javno-privatnog partnerstva, pa i njihovo kombinovanje. U skupštinskoj proceduri su prijedlozi odgovarajucih zakona koji ce biti legislativna platforma za pomenute modele.

Zakoni ce uključivati i proceduru izbora i angažovanja partnera, odnosno investitora, njihova prava i obaveze, formate zaštite države, odnosno svoðenja rizika na najmanju mogucu mjeru. Ovdje prvenstveno mislim na eliminaciju rizika skrivenih troškova, posebno ako bi se oni mogli projektovati na povecanje javnog duga. Zato vec sada, sa meðunarodnim finansijskim institucijama, dogovaramo obuku naših kadrova za procjenu rizika koncesija i privatno-javnih partnerstva.To znanje ce biti primjenjivo ne samo za nastavak projekta autoputa, već i za druge aranžmane cije se planiranje bude zasnivalo na novim zakonskim okvirima.

ND Vijesti: Državi auto-put može postati skuplji zbog kredita u dolarima i značajnjih kursnih razlika u odnosu na euro. Zar nije vrijeme da budžet zaštitite od valutnog rizika, jesu li završeni pregovori sa bankama o tom hedžing aranžmanu?

Ministar Radunović: S obzirom na to da se prva dionica auto-puta finansira iz dolarskog kredita, jasno je da postoji ozbiljan valutni rizik koji proistice iz fluktuacije kursnog odnosa dolar/ euro.Teorijski,ta fluktuacija može imati i štetne i korisne posljedice na nas kao korisnika kredita, ali se, kao ozbiljna država, naravno, ne možemo "kockati";. Zbog toga smo se, u dužem periodu, bavili traženjem optimalnog modela koji ce, fakticki, konvertovati dolarsko zaduženje u euro kao valutu koju domicilno koristimo.

Sa šest meðunarodnih banaka smo u procesu pregovora oko pripreme i usaglašavanja kompletne pravne dokumentacije kao podloge za zakljucenje ISDA sporazuma koji je pravni osnovza realizaciju hedžing transakcije. Takvom transakcijom, naše zaduženje se konvertuje u euro-dug,a rizici promjene kursnog odnosa eura i dolara prelaze na trece lice. Ocekujem da, do kraja ove godine, ISDA aranžman bude zakljucen, a da se uslovi za prvu zaštitnu hedžing transakciju definišu u toku 2020. godine, zavisno od kretanja valutnih kurseva na tržištu.

Jasno je da je, za takvu transakciju, veoma bitno odabrati pravi, za nas najpovoljniji momenat,na osnovu projekcija kretanja kurseva, što nije jednostavno. Po predmetnom kreditnom aranžmanu, mi smo još u okvirima grejs-perioda. Otplata glavnice pocinje u julu 2021. godine, a godišnja tranša je na nivou od 67,5 miliona dolara. Dakle, samo se neposredno pred placanje tranše može približno uporediti kvantum kursnih razlika i transakcionih troškova. No, ni to nije sve tek se na kraju perioda otplate, odnosno 2035. godine, kada se izracuna ukupan iznos otplate u eurima, može sagledati ukupan dobitak ili gubitak. Ovo navodim samo kao ilustraciju kompleksnosti ovog kreditnog aranžmana i planiranih zaštitnih postupaka.

ND Vijesti: Šta te biti odgovor Crne Gore na nadolazeću ekonomsku krizu, na koju svjetski stručnjaci upozoravaju, s obzirom na to da se od one prethodne branila povecanjem poreza, akciza i zaduženjima?

Ministar Radunović: Potencijalna nova ekonomska kriza se najavljuje prvenstveno na osnovu aktuelnih i projektovanih stopa rasta na globalnom nivou, prvenstveno u razvijenim ekonomijama. Takva parametrizacija ukazuje na mogucu recesiju, sa bitnim implikacijama na ukupnu svjetsku ekonomiju, pa, naravno, i na zemlje u razvoju, iako one, ni na koji nacin, ne doprinose indukovanju kriznog scenarija. U svakom slucaju, ne radi se o krizi koja ce,po spoljnoj vizuri i po silini udara u kratkom vremenu,liciti na onu iz 2008. godine, ali se ne iskljucuje mogucnost da efekti budu jednako radikalni.

S druge strane, svjedoci smo tekucih i mogucih zbivanja koja vec imaju ili mogu imati jako nepovoljne refleksije na globalnu ekonomiju. Proces globalizacije je pod udarom narastajuceg državno-ekonomskog protekcionizma. Dalje, imamo latentan trgovinski sukob SAD i Kine. Uz to, politika se, kroz sankcioni model, postavila iznad ekonomije u odnosima Evropske unije i Rusije. Imamo i oružane sukobe na Srednjem istoku koji su,vec odavno, prevazišli lokalni okvir i sve više, pored etnicko-politicke, imaju i ekonomsku komponentu. Nije ni izbliza jasno kakve ce implikacije imati Bregzit, zatim kriza u pojedinim znacajnim državama EU poput Italije, kao ni sama institucionalno-organizaciona kriza u ovoj asocijaciji.Postoji još citavniz faktora koji, poput pomenutih, mogu imati negativan uticaj na globalni ekonomski razvoj, dakle i doprinijeti intenziviranju najavljene krize i njenim neocekivanim pojavnim formatima.

U tako nejasnim, a prilicno prijetecim okolnostima, jasno je da male ekonomije, posebno one koje su, zbog svoje otvorenosti, izložene okolini, ne mogu da se izoluju od negativnih uticaja. Zato se moramo koncentrisati na pracenje zbivanja, predviðanje implikacija i, u mjeri moguceg, preduzimanje zaštitnih mjera, tamo gdje je to moguce. Primjera radi, za našu ekonomiju su jako važna predviðanja kretanja u sektoru turizma na globalnom nivou i odgovarajuce "okretanje" ponude onim emitivnim tržištima koja ce biti najmanje tangirana krizom.

S druge strane, ostaje nam da, u vremenu naglašenih tenzija i neizvjesnosti, nastavimo i koliko god je moguce intenziviramo reformski proces, cuvajuci opredjeljenja koja vode zaokruženju fiskalne stabilnosti i samoodrživosti i daljem kompetitivnom jacanju naše ekonomije, uz stalni politicki angažman na doprinosu regionalnoj stabilnosti.

Opasno bi bilo da naše radne kapacitete rasipamo na prazno razmatranje "što ce biti, ako bude", posebno ako nove globalne opasnosti ne možemo sprijeciti. I bez ovih prijetecih najava, mi imamo više nego dovoljno internog posla ciji rezultat jeste i važan i koristan za Crnu Goru, bez obzira na eksterne procese i zbivanja.

ND Vijesti: Državna revizorska institucija je utvrdila znacajna odstupanja od planova koje je Vlada zacrtala u Fiskalnoj strategiji, kao i u reviziji o završnom racunu budžeta za 2018. Zašto do toga dolazi?

Ministar Radunović: Ne mislim da Vaša konstatacija može opstati ako se Izvještaj DRI o prijedlogu Zakona o završnom racunu budžeta za 2018. procita pažljivo i u cjelini. Odstupanja ima, ali se ona ne mogu nikako kvalifikovati kao znacajno odstupanje od Fiskalne strategije. Vecina zapažanja, primjedbi i sugestija u Izvještaju su tehnicke prirode i mi cemo ih otkloniti, saglasno preporukama.

ND Vijesti: DRI je u kontrolnoj reviziji Regionalnog vodovoda ocijenila da bi bio nepotreban trošak za državni budžet od 7,93 miliona za isplatu osnivackog uloga IRF-au postupku transformacije javnog preduzeca: da li cete poštovati preporuku?

Ministar Radunović: Što se tice pitanja ucešca države u regulisanju pitanja IRF-a u Regionalnom vodovodu,kao što ste upoznati, još uvijek nije donijeta odluka na koji nacin ce pomenuta inicijativa biti regulisana. Vlada još razmatra da li ce to biti jednoclano ili dvoclano društvo i kakve sve to pravne i ekonomske aspekte ima što se tice i jednog i drugog društva, i na bazi toga bice donijeta odluka. Svakako, tokom razmatranja prijedloga bice uzeto u obzir i mišljenje DRI, tako da ce u krajnjem rješenje pomenutog pitanja obuhvatati sva relevantna mišljenja.

Budžet je razvojni, oštrije cemo kod naplate poreza

Ministar finansija je, navodeci podatke iz nedavno predstavljenog predloga'budžeta za iducu godinu od 2,57 milijardi, naglasio je da su fokusirani i na reformu poreske administracije, uz kreditnu podršku Svjetske banke, za povecanje discipline, odnosno efikasniju naplatu poreza i doprinosa.

Radunović je precizirao da su izdaci (koji ukupno iznose 2 milijarde i 38 miliona eura, što je 40,5% BDP-a planiranog za 2020), u odnosu na ovu godinu, veci za 61,7 miliona. "To je zbog povecanja bruto zarada u zdravstvu, prosvjeti, povecanih troškova zdravstvene zaštite, nastavka izgradnje auto-puta i rješavanja pitanja konsolidacije Montenegro airlinesa".

Za kapitalni budžet planirano je oko 230 miliona eura, odnosno 4,6% BDP-a.

"Sredstva kapitalnog budžeta namijenjena su za projekte kojima se unapreðuje javna infrastruktura i turisticka ponuda, ukljucujuci prioritetnu dionicu auto-puta", kazao je Radunović.

On je rekao da je predviðeni deficit budžeta oko 50 miliona eura, odnosno nešto manje od 1% BDP-a, što nije potpuno saglasno planu finansijske konsolidacije. "Ali, ocigledno je da imamo nastavak trenda smanjenja deficita budžeta, s obzirom na to da je, 2017. godine, kada smo poceli finansijsku konsolidaciju, relativni deficit bio 5,8% BDP-a", naglasio je ministar, navodeci da je predviðen suficit u odnosu na tekucu budžetsku potrošnju od oko 180 miliona eura (3,6% BDP-a), kao i primarni suficit od 1,1% BDP-a. Podsjetio je da su predvidjeli novac za nastavak sprovoðenja optimizacije javne uprave kroz isplatu otpremnina zaposlenima, ukidanje kriznog poreza...

"Budžet za 2020. ima prvenstveno razvojni karakter jer, pored ostalog, predviða znacajna izdvajanja za nastavak snažnog investicionog ciklusa iz prethodnog perioda, te završetak oko 30 kapitalnih projekata. Karakteristika novog budžeta je nastavak ulaganja u oblasti zdravstva i prosvjete, ne samo kroz uvecane zarade, nego i kroz investicije u infrastrukturne objekte i modernizaciju kroz nabavku adekvatne specijalizovane opreme za oba ova sektora", dodao je ministar.

Radunović je naveo i "znacajna mandatorna izdvajanja u oblasti penzionog osiguranja kojima je podržano redovno usklaðivanje penzija".

"Obezbijeðeni su i transferi za socijalnu zaštitu, subvencije poljoprivrednim proizvoðacima, realizacija više projekata u oblasti sporta i omladine, unapreðenje bezbjednosnog sistema i slicno".

On je ocijenio da se iz predloga budžeta vidi i "namjera Vlade da nastavi restriktivnu politiku potrošnje državne administracije, prvenstveno u odnosu na neproduktivne troškove, poput reprezentacije i službenih putovanja". "Racionalizovace se i troškovi objedinjenih nabavki opreme za državnu upravu.

Nijesu predviðena sredstva za rješavanje stambenih pitanja, sem za namjene koje proisticu iz sporazuma o finansijskoj podršci potpisanih sa solidarnim i sindikalnim organizacijama u oblasti zdravstva, prosvjete i službi bezbjednosti", dodao je Radunović.


Radi relaksacije skupih zaduženja iz prošlosti, emitovali smo obveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, uz povoljnu kamatnu stopu od samo 2,55% godišnje. To je, naravno, u odreðenom procentu, uticalo na javni dug,tako da će on ove godine dostići svoj maksimum od 79%, ali će već sljedeće početi intenzivno da pada. Realno je da 2022. godine bude na nivou 63% BDP-a.

Očekujem da do kraja ove godine bude zaključen ISDA aranžman, koji je pravni osnov za realizaciju hedžinga kod kredita za auto-put, a da se uslovi za prvu zaštitnu transakciju definišu u toku 2020.

Javni dug dostiže maksimum od 79%, ali će da pada od 2020.

ND Vijesti: Ukupan javni dug države ce nakraju godine znacajno preci 70 odsto BDP-a, da li je realno moguce da bude ispod mastrihtskog limita od 60% do 2022, što najavljujete strateškim dokumentima?

Ministar Radunović: Tačno je da smo u Programu ekonomskih reformi i Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike planirali da, do 2022. godine, naš javni dug svedemo u mastrihtski okvir, odnosno ispod 60%. Meðutim, realnost nas stalno dovodi u situaciju vaganja različitih opcija i koraka. Nijedan od tih koraka ne donosi samo prednosti, vec vuče i neke nedostatke. Mi i dalje ne odustajemo od pomenutog plana svoðenja javnog duga na 60%, ali treba imati u vidu da smo, u meðuvremenu, imali neke iznuðene pomake u suprotnom smjeru. Tako smo, ove godine, radi relaksacije skupih zaduženja iz prošlosti, emitovali obveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, uz povoljnu kamatnu stopu od samo 2,55% godišnje. To je, naravno, u odreðenom procentu, uticalo na javni dug, tako da će on ove godine dostići svoj maksimum od 79%, ali ce vec sljedece početi intenzivno da pada. Imali smo i promjenu u planu budžeta za period 2020-22. godine, zbog povećanja izdataka za zarade u prosvjeti i zdravstvu, rasta troškova zdravstva i još nekih uvećanih troškovnih pozicija budžeta. U tom kontekstu, realno je da 2022. godine javni dug bude na nivou 63% BDP-a.

Bez namjere da zatvaram oči pred ovom korekcijom, hoću da naglasim da je mastrihtski limit od 60% ipak samo psihološka linija i da, uz evidentno dostižan pad javnog duga za nekih 16 procentnih poena (umjesto planiranih 19), nikako ne smijemo biti nezadovoljni. U makroekonomskom planiranju je ključno da li pratite projektovane trendove i da, za slučajeve gdje to nijeste 100% uspjeli, postoji racionalan benefit koji potvrðuje da korekcija nije posljedica površnosti ili planske neodgovornosti, nego rezultat racionalne reakcije na okolnosti koje nijesu bile poznate kod primarnog planiranja.