Manja slova Veća slova RSS

>

Intervju ministra Darka Radunovića za Pobjedu

Intervju ministra Darka Radunovića za Pobjedu
Datum objave: 01.05.2019 08:48 | Autor: Ministarstvo finansija

Ispis Štampaj stranicu


Vlada je predložila da se povećanje minimalne zarade za 15 odsto, odnosno na 222 eura primijeni od 1. jula tekuće godine, naravno, ukoliko se meðu socijalnim partnerima, u okviru Socijalnog savjeta, prethodno postigne saglasnost, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunovićpodsjetio da prijedlog Vlade podrazumijeva i smanjenje opterećenja rada za dva odsto.

Povećanjem sa sadašnjih 193 na 222 eura, minimalna zarada će iznositi 43 odsto prosječne zarade u zemlji, što je iznad prosjeka u EU gdje je ovaj odnos na nivou od 40 odsto kazao je ministar.

POBJEDA: U javnosti je bilo dosta kritika što minimalna zarada ranije nije povećana. Da li su kritike bile utemeljene?

RADUNOVIĆ:Tačno je da je u javnosti bilo dosta kritike što o povećanju minimalne zarade nijesmo ranije donijeli odluku. Te kritike nijesu uvažavale kompleksnost ovog pitanja. Naime, svaka ovakva mjera mora biti sagledana ne samo kroz potrebu rasta dohotka onih koji primaju minimalnu zaradu, nego i sa stanovišta uticaja na zaposlenost, poslovanje i, naravno, na budžet države. Primjera radi, jasno je da se radi o povećanom opterećenju poslodavaca na koje oni mogu reagovati smanjivanjem zaposlenosti. Da bismo tu mogućnost minimizovali, smanjili smo doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koji pada na teret poslodavca, za dva procentna poena. Dakle, tek kada smo pažljivo razmotrili sve implikacije povećanja minimalne zarade i procijenili njihov uticaj i kada su se, u znatnoj mjeri, stekli uslovi po osnovu fiskalne konsolidacije, odlučili smo se za ovaj prijedlog.

POBJEDA: Koliki će biti fiskalni uticaj povećanja minimalne zarade i smanjenja poreskog opterećenja rada?

RADUNOVIĆ: Pokušaću posredno da ilustrujem taj uticaj. Sindikati su predlagali da se minimalna zarada poveća na 250 eura. To bi izazvalo ukupno godišnji rast troškova poslovanja od 41 milion eura. Sigurno je da bi, pored smanjenja konkurentnosti privrednih subjekata, pa i ugrožavanja ekonomskog rasta u cjelini, jedan od efekata bio i otpuštanje zaposlenih, u znacajnom obimu, što odmah uzrokuje rast neformalne ekonomije.
Treba imati u vidu i proisticuci rast budžetskih troškova za plate, penzije, nezaposlenost i za socijalna davanja od oko 5,2 miliona eura, što je, u ovom momentu, neizdrživo za naš budžet. Povecanje minimalne zarade na 222 eura, prema našem scenariju, svodi pomenute rizike na najmanju mogucu mjeru, jer je rast troškova poslodavca po ovom osnovu znacajno manji, posebno ako se ima u vidu i pomenuto smanjenje stope doprinosa. Istovremeno, razlika izmeðu prijedloga sindikata i Vlade u odnosu na obim rasta minimalne zarade se, u budžetu, projektuje kao ušteda od 3 miliona eura.

POBJEDA: Iz Vlade je nedavno najavljeno da će novo povećanje minimalca biti naredne godine. Da li već imate okvirne projekcije koliko povećanje minimalca i smanjenje opterećenja rada se može ocekivati tada?

RADUNOVIĆ: Za odlučivanje o mogucem novom povećanju minimalne zarade, ključni parametar ce biti efekat povećanja koje smo predložili. Tu prvenstveno mislim na uticaj u odnosu na zaposlenost, odnosno na mogućnost otpuštanja kao reakciju poslodavaca. Dakle, bilo bi neozbiljno licitirati o procentu i terminu novog povećanja minimalne zarade dok se ovo koje je predloženo ne aktivira. U svakom slucaju, graðani mogu biti sigurni da je pitanje kretanja minimalne zarade prakticno stalni predmet naše pažnje i analize.

POBJEDA: Očekujete li da u ovoj godini bude poboljšan materijalni položaj radnika i imate li projekciju koliko bi u ovoj godini njih trebalo da bude iz sive zone preseljeno u legalnu?

RADUNOVIĆ: Poboljšanje materijalnog položaja radnika u Crnoj Gori i kvaliteta njihovog života je kontinuirani posao Vlade, i to nikako nije samo deklarativni stav. Nije jednostavno djelovati u tom smjeru, posebno kada se opredijelite za odgovornu, sistemski osmišljenu i dugoročnu ekonomsku politiku, bez populističkih izjava i mjera. Priznaćete, prilično je jednostavno povećati minimalnu zaradu, plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja, ne vodeći racuna o katastrofalnim posljedicama po državu, ako takve odluke nemaju ekonomsko utemeljenje i opravdanost. Zato Vlada nastoji da cijeli crnogorski ekonomski brod gura naprijed, a da se poboljšanje standarda dešava kao proističuća posljedica takvog progresa i rasta. Za vrijeme mandata ove Vlade otvoreno je više od 15.000 novih radnih mjesta, uz dodatna pozitivna očekivanja u ovom segmentu bazirana na projekcijama ekonomskog rasta, ali i suzbijanja sive ekonomije. I pominjano povecanje minimalne zarade za 15 odsto imace znacajan efekat i direktan uticaj na oko 35.000 zaposlenih, a, rekao bih, ne samo na njih. U kontinuitetu radimo i na drugim sferama opšteg standarda. Primjera radi, aktivni smo u rješavanju stambenih potreba svih graðana kojima je ovo pitanje suštinsko. Podsjeticu da je projekat "1000+" aktivan vec jednu deceniju. Samo kroz njega su, do sada, stambeno pitanje riješila 1.162 domaćinstva.

POBJEDA: Krizni porez biće ukinut od naredne godine, uz smanjenje poreskog opterecenja na rad, ustupanje dijela poreza opštinama, ali i druge promjene... Kako ce se to sve odraziti na budžet države, odnosno javne finansije?

RADUNOVIĆ: Namjera ukidanja takozvanog kriznog poreza je mjera u okviru naše srednjerocne makroekonomske projekcije. Ona treba da bude stimulans rasta zarada zaposlenih koji imaju primanja iznad prosjeka u Crnoj Gori. Pored toga, vec smo u budžetu za ovu godinu predvidjeli da se uvecani dio ovog poreza usmjeri lokalnim zajednicama, naravno, na osnovu novog Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Po tom osnovu, oko 10 miliona eura je preliveno iz centralnog budžeta u budžete opština. Ta cinjenica je i kljucni parametar zbog koga smo, u državnom budžetu za ovu godinu projektovali deficit od 2,97 odsto.

POBJEDA: Vlada je najavila ofanzivu protiv sive ekonomije. Kakav efekat u ovoj godini ocekujete?

RADUNOVIĆ: Radikalno smanjenje sive ekonomije vidim kao ozbiljan finansijski potencijal države. Zato smo, u donošenju svih mjera iz nadležnosti Ministarstva koje vodim, izuzetno pažljivi, upravo u odnosu na mogucnost da bi konkretna mjera mogla uticati na rast sive ekonomije. S druge strane, siva ekonomija je ozbiljna smetnja tržišnoj konkurenciji i zdravom ekonomskom razvoju. Dakle, ofanzivni odnos u borbi protiv neformalnog poslovanja je stalna obaveza Vlade i preduslov uspješnosti, ne manje znacajan od bilo kog drugog ekonomskog fronta. Zato raduje povecani intenzitet rada i ojacavanje Komisije za suzbijanje sive ekonomije i, naravno, još pocetni, ali vidljivi rezultati tog rada. Poseban fokus u ovom djelovanju mora biti usmjeren na nelegalni promet usluga i, prvenstveno, akciznih roba i na neformalno zapošljavanje, u prvom redu u sektorima turizma, trgovine i graðevinarstva.

POBJEDA: Da li se povećao prihod od akciza na cigarete za ovih 3,5 mjeseca i kakav trend očekujete?

RADUNOVIĆ: Redefinisanje akcizne politike koje smo izvršili prošle godine je imalo za cilj da se, u roku od najmanje godinu dana, tržište duvanskih proizvoda vrati u stanje u kom je bilo prije podizanja akcize, u septembru 2017. godine. Ohrabruje podatak da vrijednost uvoza ovih akciznih proizvoda raste i da se postepeno poboljšava i naplata prihoda od akciza na cigarete. Ona je, u prvom kvartalu ove godine, bila približna ostvarenju u istom prošlogodišnjem periodu. Očekujemo da ćemo, u totalu za 2019. po ovom osnovu, imati veću naplatu nego prošle godine. 


Poslodavci koriste rupe u zakonu i neefikasnu kontrolu

POBJEDA: Kako komentarišete podatak da 53,5 odsto privrednih subjekata ima po jednog zaposlenog? U oblasti turizma i ugostiteljstva po jednog zaposlenog ima 2.487 subjekata, 147 hotela i koliko budžet, a i zaposleni, gube od ove raširene pojave?

RADUNOVIĆ: Suštinu privrednog poslovanja cini nastojanje subjekata da maksimizuju efekte i smanje troškove. Pored regularnih mogućnosti i poslovne vještine, koriste i zakonske praznine, neefikasnost kontrolnih organa, nedostatak regulative, pa i socijalne okolnosti. Bez rezerve mogu reći da i samo Vaše pitanje pokazuje koliki je prostor za djelovanje sive ekonomije, u ovom primjeru, kroz model neformalnog zapošljavanja. Konkretan primjer pokazuje da naše kontrolne aktivnosti ne smiju biti samo proceduralne i formalne, nego da moraju i suštinski pristupati predmetu. Drugim riječima, nije nezakonito imati firmu koja upravlja hotelom sa samo jednim zaposlenim, ako su ostale kadrovske potrebe zadovoljene na legalan način kroz privremeno (ali formalno) zapošljavanje, kroz ugovor kojim se menadžment prepušta drugoj instituciji i sl. Meðutim, ako toga nema, jasno je o čemu se radi. No, čak i u takvim slučajevima, da bi se primijenila sankcija, mora postojati zakonsko utemeljenje, bez obzira na očiglednost malverzacije. Dakle, Komisija za suzbijanje sive ekonomije mora, pored ostalog, da osmisli i zakonski utemelji model kontrole očiglednih zloupotreba koje sadašnjom regulativom nijesu prepoznate kao predmet sankcije.


Moguće je ukidanje nekih poreskih izuzeća 

POBJEDA: U ovoj godini planirane su izmjene zakona o PDV, o porezu na dohodak fizičkih lica, porezu na dobit pravnih lica. Da li će biti suštinskih promjena smanjenja stopa ili uvoðenja novog oporezivanja?

RADUNOVIĆ: Izmjenama seta poreskih zakona koje pominjete prvenstveno želimo da uskladimo naše poresko zakonodavstvo sa evropskim direktivama. U tom smislu, Vlada je, pored ostalog, pažljivo razmotrila sva postojeća poreska izuzeća i njihov uticaj na budžet. Moguće je da, u zakonima na cijoj modifikaciji radimo, ukinemo neke sadašnje opcije izuzimanja od poreskih obaveza, čime bi se umjereno doprinijelo povećanju prihoda budžeta. Naravno, moguće je i uvoðenje nekih novih poreskih beneficija, kod onih kategorija obveznika kod kojih je evropska praksa pokazala pozitivne efekte takve odluke.


Naplaćeno 56,3 miliona eura više

POBJEDA: Kako ste zadovoljni prihodima budžeta u tekućoj godini i očekujete li rebalans?

RADUNOVIĆ: Da, zadovoljan sam ovogodišnjim rezultatima u naplati prihoda, ali i vidljivim pozitivnim trendom. Zakljucno sa 18. aprilom 2019. naplaceno je 501,3 miliona eura, što je, u odnosu na isti period prethodne godine, više za 56,3 miliona eura ili 12,7 eura. Nema sumnje da ce budžetski prihodi biti iznad planiranih, jer smo vec na dan pomenutog presjeka bili na 98,1 odsto od plana za prva cetiri mjeseca 2019.

41 milion eura godišnje bi se povećali troškovi poslovanja da je minimalna zarada povecana na traženih 250 eura


Očekujemo garanciju Svjetske banke

POBJEDA: Da li je već izvjesno da Crna Gora može računati na novu garanciju Svjetske banke?

RADUNOVIĆ: Više ministarstava u Vladi, kao i Centralna banka, trenutno rade na ispunjenju uslova za dobijanje nove garancije Svjetske banke za razvojnu politiku, odnosno na realizaciji reformskih mjera. Imajući u vidu rezultate reformi i intenzitet našeg angažovanja u tom smjeru, do kraja godine očekujemo pozitivnu odluku odbora direktora Svjetske banke po pitanju odobrenja nove garancije.