Manja slova Veća slova RSS

>

Intervju ministra Darka Radunovića za MINA-Business

Intervju ministra Darka Radunovića za MINA-Business
Datum objave: 04.01.2019 13:17 | Autor: Ministarstvo finansija

Ispis Štampaj stranicu


Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo finansija je, prema makroekonomskom scenariju, do 2021. predvidjelo kumulativnu realnu stopu rasta crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,7 odsto, pri čemu je za ovu godinu prognoziralo 2,8 odsto, saopštio je resorni ministar Darko Radunović.

„To predviđanje polazi od umjerene projekcije stope rasta potrošnje domaćinstava od 1,4 odsto, štednje države i rasta bruto investicija koje će biti na visokom nivou od oko 1,7 milijardi EUR“, kazao je Radunović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je rekao da se, prilikom projekcija za ovu godinu moraju uzeti u obzir neke nepovoljne najave koje se odnose na globalna ekonomska zbivanja na koja Crna Gora ne može uticati.

„U prvom redu mislim na predviđanja usporenja rasta ekonomija Evropske unije (EU), kao i ukupne svjetske ekonomije, uz stabilizaciju cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i rast kamatnih stopa“, dodao je Radunović.

Prema njegovim riječima ti parametri su za Crnu Goru bitni u smislu upravljanja njenim zaduženjima u inostranstvu, ali i sa aspekta mogućeg restriktivnijeg i opreznijeg odnosa prema investicijama.

„Uz to, mi ćemo i dalje biti u ciklusu započetih investicija sa visokim polaznim nivoom parametara koji opredjeljuju kretanje BDP-a, a moramo nastaviti i primjenu mjera finansijske konsolidacije i optimizaciju javne uprave“, kazao je Radunović.

Kada je u pitanju prošla godina, on je rekao da je veoma zadovoljan što je Crna Gora ostvarila znatno bolji ekonomski rezultat od očekivanog.

„Iako konačni podaci za posljednji prošlogodišnji kvartal nijesu raspoloživi, mi smo, u prva tri kvartala, ostvarili ozbiljne stope rasta, 4,5 odsto, 4,9 odsto, odnosno pet odsto. Čak i uz restriktivnu procjenu za posljednja tri mjeseca prošle godine na nivou od 3,5 odsto do 4,5 odsto, imaćemo realni rast BDP-a od 4,5 odsto do 4,8 odsto u prošloj godini“, precizirao je Radunović.

To je, kako je ocijenio, čak i po evropskim mjerilima, odličan rezultat.

Radunović je podsjetio da je u planovima Ministarstva projekcija rasta BDP-a bila 4,1 odsto.

„Raduje i rast zaposlenosti od 9,7 odsto indukovan prvenstveno u sektorima maloprodaje i građevinarstva, ali i u prerađivačkoj industriji. U novembru smo imali skoro 196 hiljada zaposlenih, što je za 17 hiljada više nego u istom periodu 2017. godine“, saopštio je Radunović.

On je, od ostalih ohrabrujućih rezultata, pomenuo rast bruto investicija koji, za devet mjeseci, iznosio 21,5 odsto, što govori o intenzitetu investiciono-razvojnog ciklusa u kojem se Crna Gora nalazi.

„Treba uočiti i da ostvareni rezultat nijesu pratile restriktivne mjere koje se odnose na standard građana, pa je i potrošnja domaćinstava značajno rasla, 4,4 odsto. Istovremeno, potrošnja države je rasla po skoro tri puta manjoj stopi odnosno 1,6 odsto“, dodao je Radunović.

On je naveo da je i dalje prisutan disbalans u spoljnotrgovinskoj razmjeni, iako je zabilježen rast izvoza od čak 8,6 odsto.

Kada je u pitanju zaduženje Crne Gore u ovoj godini, Radunović je kazao da će ono iznositi 370 miliona EUR.

„Istovremeno, nešto više, odnosno 373 miliona, će iznositi otplata prethodnih zaduženja stranim povjeriocima. Dakle, ne samo da nema uvećanja duga, već će se on, istina, ne u značajnom obimu, smanjiti u ovoj godini“, objasnio je Radunović.

On je dodao da se u svemu tome izuzima tranša od 180 miliona EUR iz ranije zaključenog aranžmana sa kineskom Exim bankom, za realizaciju autoputa Bar-Boljare.

„Dakle, ostajemo na načelu zaduživanja samo u kontekstu otplate prethodno nastalih obaveza ili radi kapitalnog razvojnog investiranja. Uz to, poslije dužeg vremena, ulazimo u proces smanjenja spoljnog duga, što je dugoročna strategija Vlade, sa ciljem da se do 2022. godine ukupni javni dug svede ispod nivoa od 60 odsto BDP-a“, rekao je Radunović.

Kada je u pitanju poreski dug, koji iznosi 420 miliona EUR, Radunović smatra da u Vladi moraju biti ohrabreni činjenicom da je on za godinu smanjen 25 miliona, a u toku prethodnog trogodišnjeg perioda čak 167 miliona.

„U tom kontekstu treba pozitivno ocijeniti i Zakon o reprogramu poreskog potraživanja na osnovu koga je, u prve dvije godine, naplaćena četvrtina ukupno reprogramiranih poreskih dugovanja“, precizirao je Radunović.

On je rekao da to pitanje ostaje u fokusu angažovanja Vlade u narednom periodu, kroz dosljedno sprovođenje svih segmenata iz Plana za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate.

„Pozitivno je i to što nivo zaostalih obaveza po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih ima opadajući trend posljednjih godina, posebno ako se ima u vidu da ove obaveze imaju najveći udio u strukturi poreskog duga. To govori o povećanju poreske discipline“, tvrdi Radunović.

On je saopštio da je dosljedno sprovođenje zakona rezultiralo sa više od hiljadu rješenja o ukidanju reprograma, u svim slučajevima kada dužnik, iz bilo kog razloga, nije poštovao reprogramom preuzete obaveze.

„Takvim postupkom ukupno reprogramirano dugovanje, koje nije izmireno, dospijeva na naplatu, pa se pristupa mjerama prinude, uključujući i kolaterale predviđene reprogramom. Tamo gdje naplata nije moguća na drugi način, aktivira se stečajni postupak kao posljednji raspoloživi instrument prinude“, kazao je Radunović.

On je podsjetio da je Poreska uprava (PU), od početka primjene Zakona o reprogramu poreskog potraživanja, pred Privrednim sudom inicirala stečajni postupak kod 42 poreska dužnika.

„Ista sudbina čeka i sve ostale dužnike kojima je rješenjem ukinut reprogram, ukoliko se naplata potraživanja ne može obaviti na drugi način“, upozorio je Radunović.

On je kazao da Vlada, u odnosu na tekuću budžetsku potrošnju u ovoj godini, planira da ostvari suficit prihoda od 197 miliona EUR. Radunović je podsjetio da je i u prošloj godini ostvarena ta vrsta suficita u iznosu od skoro 140 miliona EUR.

„Nastavak tog trenda i u narednim godinama predstavljaće potvrdu kontinuiranog fiskalnog oporavka. Uvjeren sam da ćemo ga ostvariti. Međutim, pored tekuće budžetske potrošnje, postoje i kapitalni izdaci iz budžeta koji će u ovoj godini iznositi 321 miliona EUR“, saopštio je Radunović.

Taj suficit u odnosu na tekuću budžetsku potrošnju neće biti dovoljan za neutralizovanje kompletnog budžetskog deficita, tako da će on, u ovoj godini iznositi 2,97 odsto BDP-a, odnosno 147 miliona EUR u apsolutnom iznosu.

Kada je u pitanju autoput Bar-Boljare, Radunović je kazao da je Vlada za finansiranje tog projekta iz budžeta za ovu godinu izdvojila 220 miliona EUR, što je dio kapitalnog budžeta koji je ove godine najveći od obnove državnosti Crne Gore.

Vlada ove godine planira da se zadužite na domaćem tržištu tako što će građanima ponuditi hartije uz određenu kamatu.

Radunović je rekao da Ministarstvo posvećuje izuzetnu pažnju optimizovanju zaduživanja, odnosno kvalitetu duga sa aspekta povoljnije ročnosti i povoljnije cijene zaduživanja.

„S druge strane, utisak je da je finansijsko tržište Crne Gore sazrelo za aktiviranje novih finansijskih instrumenata, odnosno novih tipova hartija od vrijednosti. Zbog oba pomenuta faktora, razmatramo mogućnost emitovanja obveznica različitih rokova dospjeća namijenjenih domaćim pojedincima ili kompanijama“, rekao je Radunović.

On smatra da bi to bio dobar model aktiviranja sada neaktivnog kapitala, posebno u situaciji niskih kamatnih stopa koje, na uloge građana i privrede, nudi bankarski sektor.

„Mada će to biti predmet detaljnih analiza, prema sadašnjim okolnostima, kamata na takve obveznice bi prosječno mogla biti oko tri odsto“, precizirao je Radunović i dodao da vjeruje u uspjeh domaćih obveznica, što će biti dokaz visokog povjerenja građana i preduzeća u sopstvenu državu.

On je saopštio da će u projekat emitovanja domaćih obveznica biti inkorporirana i mogućnost promjena uslova, s obzirom na ekonomska i politička kretanja na međunarodnom planu.

„I ova vrsta hartije od vrijednosti mora biti konkurentna i atraktivna kupcu, inače će je tržište odbaciti“, zaključio je Radunović.