Crnoj Gori potvrđen BB+ rejting: Stabilno

Datum objave: 22.01.2008 17:16 | Autor: KREDITNI REJTING CRNE GORE

Štampaj stranicu

Izvještaj londonske agencije Standard & Poors o kreditnom rejtingu Crne Gore


Crnoj Gori potvrđen BB+ rejting; Stabilno


Objašnjenje

21. januara 2008. godine kreditna rejting agencija Standard & Poors iz Londona, potvrdila je dugoročni (BB+) i kratkoročni (B) kreditni rejting Crnoj Gori. U isto vrijeme, potvrđen je AAA rejting koji se odnosi na prenos i ocjenu konvertabilnosti. Cjelokupno stanje u zemlji potvrđeno je kao stabilno.

Podsjećanja radi, analitičari S&P-a u martu 2007. godine posjetili su Crnu Goru kada su izvršili drugu reviziju kreditne sposobnosti zemlje i dali Crnoj Gori ocjenu BB+, za dugoročno investiranje, odnosno za kratkoročno investiranje B. U novembru 2007. godine, izvršili su treću reviziju i tom prilikom posjetili sljedeće institucije: Ministarstvo finansija, Sekretarijat za evropske integracije, Centralnu banku Crne Gore, Komisiju za hartije od vrijednosti, USAID i Hypo Alpe Adria banku. Teme kojima su dali akcenat kako bi kvalitetnije ocijenili kreditnu sposobnost države su: politički rizik, prihodi i privredna struktura, izgledi za budući rast ekonomije, fiskalna i monetarna politika, generalna zaduženost države, spoljna likvidnost i spoljni dug javnog i privatnog sektora, kao i pregled makroekonomskih pokazatelja.

Analitičari navedene agencije, u svom posljednjem izvještaju od 21. januara 2008. godine, naveli su sljedeće:

Rejtinzi koji su dodijeljeni Crnoj Gori su ograničeni spoljnom neuravnoteženošću, koja je zagrijana zahvaljujući brzom kreditnom rastu ali i povećanju prihoda. S druge strane, razlozi zbog kojih je rejting potvrđen su: nastavak snažnog ekonomskog rasta, suficit budžeta, politička stabilnost i napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Rast BDP-a Crne Gore procijenjen je na 7.5% u 2007. godini, zahvaljujući snažnom rastu investicija i sektora usluga, naročito usluga u sektoru turizma. Ovo bi trebalo da poveća BDP Crne Gore po glavi stanovnika na procijenjenih $5,200 u 2007. godini, u poređenju sa srednjom vrijednošću BB ocjene od $2,931.

Sticanje nezavisnosti u 2006. godini minimalizovalo je politički rizik, dok proces pristupanja Evropskoj Uniji, ubrzan potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (što predstavlja prvi korak ka postizanju članstva) u oktobru 2007. godine, pružaju snažne podsticaje za sprovođenje budućih reformi.

Zahvaljujući snažnom prilivu prihoda, država je ostvarila suficit od najmanje 7% BDP-a u 2007. godini. Procjenjuje se da će se do 2010. godine suficit smanjiti na iznos od 2% BDP-a. Izdavanjem obveznica restitucije (koje su iznosile 6% BDP-a u 2007. godini) isplatiće se žalbe koje se odnose na imovinu, zadržati bruto zaduženje na 36% BDP-a u 2007. godini, koje će do 2010. godine iznositi nešto iznad 30% BDP-a. Veće učešće koncesionih zajmova u odnosu na ostale vrste zajmova, omogućiće zadržavanje niskog nivoa kamatnih obaveza.

Rejtinzi su ograničeni spoljnom neuravnoteženošću kao i Vladino kratkrotrajno iskustvo u suočavanju sa ekonomskim pritiscima. Snažan rast građevinskih investicija i ubrzana ekspanzija kredita (na nivou od 130% BDP-a godišnje od 2006. godine) su podstakli visok nivo uvoza, koji je rezultirao deficitom tekućeg računa u iznosu od 27% BDP-a u 2007. godini. Deficit će se postepeno smanjivati do nivoa od 16% BDP-a do 2010, uz pretpostavku da neće ostati na tom nivou, kao rezultat pada investicija i rasta prihoda od turizma. Neto iznos od stranih direktnih investicija pokriva oko 75% jaza, koji u tandemu sa upotrebom eura predstavlja olakšavajući faktor sprečavajući slabljenje valute. Međutim, ubrzana ekspanzija kredita uzrokuje rizik ukoliko se eventualna obaveza materijalizuje ili ako iznenadni poremećaj priliva kredita pokrene recesiju.

Uzimajući u obzir ograničenost monetarne politike zbog upotrebe eura, fiskalna politika je glavni instrument za upravljanje domaćom tražnjom. Ovo podrazumijeva fiskalnu kontrolu i državne depozite, koji su procijenjeni na iznos nižim od 10% BDP-a. Uvođenjem limita zaduživanja kojim se ograničava brzi kreditni rast, očekuje se manja neuravnoteženost, dok je snažan rast bankarskih depozita (odnos kredita i depozita oko 100%) do sada ograničio spoljnu zaduženost finansijskog sektora.

Izgledi

Stabilni izgledi Crne Gore ispunjavaju naša očekivanja da će Vlada sprovoditi ekonomsku i fiskalnu politiku koja će se suočiti sa značajnom spoljnom neuravnoteženošću. Očekuje se da će opredjeljenje ka pristupanju EU ostati ključni pokretač za dalje reforme. Razvoj regionalne politike, naročito neriješeno pitanje statusa Kosova može ograničiti crnogorsku političku i ekonomsku sredinu.

Snažan ekonomski rast, povećani iznos i značajno smanjivanje javnog duga bi doprinijelo daljem poboljšanju kreditne sposobnosti. Održivi neto priliv stranih direktnih investicija naročito u turizmu i energetskom sektoru bili bi takođe od koristi za poboljšanje kreditne sposobnosti Crne Gore.

U suprotnom, ukoliko spoljna neuravnoteženost nastavi da jača, zahvaljujući snažnom rastu spoljnog duga, potencijalno podgrijana kontinuiranim rastom bankarskih kredita, proizvela bi negativan uticaj na ocjenu rejtinga. Pregrijavanje na tržištima kapitala i imovine, ako se nastavi, može srednjeročno spriječiti ekonomski rast i takodje izložiti kreditni rejting riziku.

Ovdje možete preuzeti originalni izvještaj londonske agencije "Standard & Poor s"...